"E Treb'o sam FON"
Počelo je sve nekako brzo. Prevelika očekivanja, malo šansi za uspeh. Sve se srušilo u trenutku. Nije bilo vremena za razmišljanje, nisam ni razmišljala. Bežeći od sebe same dospela sam ovde, gde i ne postojim. Ja sam samo broj, broj 313... Kako dobih tu oznaku? Pa jednostavno polažući prijemni. sada me mogu prepoznati i po broju indeksa ako im lična karta slučajno ne bude dovoljna.
Povrh svega pojavi se često i poneka etička dilema da me ubije u pojam. Etika, mene ne sme zanimati etika. Nisam ja, ne daj bože, filozof. Preispitujem svoje postupke, a ne treba , treba ići napred. Svi oni idu napred, a ja? Ja stojim u mestu ne želeći da mrdnem dalje. Kažem često da ih mrzim jer nisu slobodni , ne shvatajući da ni ja sama ne posedujem slobodu. Odrekla sam je se zbog neke glupe ideje o pobuni. Znam da se nikad neću maknuti odavde...
